Opseg digitalne prijevare
Digitalna prijevara s dokumentima košta globalnu ekonomiju procijenjenih 50 milijardi eura godišnje. Od lažnih računa do antidatiranih ugovora, kriminalci iskoricištavaju lakoću s kojom se digitalne datoteke mogu mijenjati bez ostavljanja vidljivih tragova. Za razliku od papirnatih dokumenata, digitalne datoteke ne nose nikakav inherentni dokaz o tome kada su stvorene ili posljednji put modificirane. Dostupnost besplatnih alata za uredivanje čini digitalnu prijevaru s dokumentima dostupnom čak i manje sofisticiranim kriminalcima.
Uobičajeni vektori prijevare
Najčešći oblici uključuju manipulaciju računima, gdje se iznosi ili bankovni podaci mijenjaju radi preusmjeravanja plaćanja. Antidatiranje ugovora podrazumijeva retroaktivno mijenjanje datuma sporazuma. Krivotvorenje certifikata uključuje izrađivanje lažnih kvalifikacija i dokumenata osiguranja. Manipulacija dokazima pogada revizijske zapisnike i evidencije uskladenosti kako bi se prikrile nepravilnosti.
Zašto tradicionalne kontrole ne uspijevaju
Metapodaci datoteka — datumi stvaranja i izmjene — trivijalno su lako promjenjivi besplatnim alatima. Vremenski pečati e-pošte mogu se krivotvoriti od strane svakog tko kontrolira poslužitelj pošte. Čak i zapisi baza podataka mogu biti promijenjeni od strane insajdera s dovoljnim pristupom. Bez neovisnog, kriptografski osiguranog vremenskog dokaza, organizacije nemaju pouzdan način otkrivanja krivotvorenja dokumenata.
Kako vremensko žigosanje zaustavljva prijevaru
Kvalificirani elektronički vremenski žig stvara nepromjenjivo kriptografsko vezanje između sadržaja dokumenta i preciznog trenutka u vremenu. Svaka naknadna izmjena — čak i jedan promijenjeni bit — poništava žig. To čini antidatiranje, manipulaciju sadržajem i lažnje dokaza otkrivljivima i dokazivima pred sudom. Žig djeluje kao neovlaštenožigosano zaptivanje koje jamči da dokument nije promijenjen od certifikacije.