Deficit povjerenja u digitalnom poslovanju
U fiziokom svijetu povjerenje se gradi osobnim interakcijama, ručno pisanim potpisima i razmjenom fizičkih dokumenata. U digitalnom te sidre nedostaju. Strane koje sklapaju ugovore preko granica i vremenskih zona trebaju tehničke mehanizme koji zamijenjuju fizičke signale povjerenja. Temeljno pitanje je: kako vjerovati dokumentu primljenom elektronički?
Vremenski žigovi kao sidra povjerenja
Kvalificirani elektronički vremenski žig služi kao neovisna potvrda treće strane da je određeni dokument postojao u određenom obliku u određenom trenutku. Žig izdaje povjerljivo tijelo (QTSP) koje nema nikakav interes u samoj transakciji. Ta neovisnost daje žigovima vrijednost povjerenja — oni su digitalni ekvivalent pečata javnog bilježnika. Za razliku od ugovornih jamstava, kriptografski dokaz ne ovisi o pouzdanosti nijedne strane.
Povjerenje u lancima opskrbe
Globalni lanci opskrbe ovise o pouzdanoj dokumentaciji: narudžbenicama, teretnicama, potvrdama o porijeklu i carinskim deklaracijama. Vremensko žigosanje pri izradi stvara nepromjenjivu revizijsku stazu koju sve strane mogu neovisno verificirati. To smanjuje sporove, ubrzava carinjenje i snižava troškove osiguranja. Sudionici lanca viđaju i manje kašnjenja zbog nesuglasica o redoslijedu događaja.
Izgradnja infrastrukture povjerenja
Organizacije koje žele izgraditi infrastrukturu povjerenja trebaju početi identifikacijom tokova dokumenata visoke vrijednosti, integrirati se s QTSP-om za automatsko žigosanje, obučiti osoblje za verifikaciju žigova i uspostaviti politike koje zahtijevaju žigove na svim dokumentima dijeljenim s vanjskim stranama. Fazna strategija omogućava početak s dokumentima visokog rizika i postupno širenje zaštite.